ISTORIJA
Hanuka je jedan od najve?ih tradicionalnih jevrejskih praznika, a prema istorijskim pokazateljima slavi se 25. kisleva (sredina DECEMBRA). Tim se praznikom zadire se duboko u biblijsko spominjanje doga?aja iz 164. p.n.e. kad je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posve?en jeruzalemski Hram. Helenisti?ki kralj iz obitelji Seleukovi?a, Antioh IV. Epifan, bio je zabranio jevrejske obrede u Hramu, te uspostavio štovanje Zeusa Olimpskog. To je potaklo jaku jevrejsku pobunu, u kojoj su ih predvodili ?isti predstavnici široki narodnih masa koji revnuju zakonima Tore Makabejci ili Hašmonejci koji su potom formirali svoju državu. Nakon Epifanove smrti Hram je o?iš?en od paganskih elemenata i ponovno je bilo, potrebno izvršiti osve?enje Hrama paljenjem sve?ica. S tim šta je prema legendi i o svjetiljci nedostajalo ulja, ali desilo se ?udo i ona je nastavila gorjeti u Hramu, osam dana te je Hanuka heb. Hag haurin postala praznikom svjetla.

Jevreji svake godine kroz tjedan Hanuke pale posebne osmerokrake svije?njake „hanukije“ koje stavljaju u prozore svojih ku?a, tako da svake ve?eri zapale po jednu svjetiljku toga svije?njaka. Time je Hanuka za sva vremena postala i vjekovno ostala osmodnevni praznik kojim se slavi pobjeda Makabejskih ustanika nad helenskim osvaja?em, kvislinškom marionetskom vladom koju je postavio u Judeji i helenisti?kim pokretom koji je podržavao okupaciju i helenizaciju Judeje.

Istorijski gledano Seleukidski vladar Antiohus Epifanes IV je carskim dekretom zabranio služenje Tore u cijeloj Judeji. I to pod prijetnjom smrtne kazne bilo je definitivno zabranjeno ?initi sva pravila koja je prepisivala Tora kao osnovni zakon Judaizma : obrezivati djecu, svetkovati subotu ili se uzdržavati od ne?iste hrane. No kulminaciju je dotakla vrh ledenog brega kada je po Antiohovom nare?enju Hram suštinski oskrnavljen prinošenjem svinje na žrtveniku, a duhovno prinošenje žrtava Bogu Izraela obustavljeno po svim gradovima Judeje.

Antiohove odredbe prisilile su i najumjerenije me?u Judejcima da pruže oružani otpor helenskim okupatorima. Na jednom od obaveznih javnih uživanja idolskih žrtava Ustanak Makabejaca je predvodio Matatja(h)a ben Johanan ha-Ko(h)en sa sinovima koji je pokrenuo nopšte narodni ustanak ubistvom jednog od vo?a, pozvavši cijeli narod na sveti rat protiv helenista.

Od tada pa nadalje, Matatja(h)u – a potom i njegovi sinovi (od kojih je najpoznatiji Juda Makabi) bili su neprikosnovene vo?e ustanka koji je doveo do postepenog osloba?anja Judeje iz helenskog jarma. Bitke makabejskih ustanika opisane su u ?etiri vankanonske knjige koje se i zovu knjige o Makabejcima. Nakon ?etvrte bitke sa helenskom vojskom Makabejci su uspjeli osloboditi Hram u kome su ponovno uspostavili Božju službu. Kao uspomena na ponovno osve?enje Hrama i uspostavljanje službe ustanovljen je osmodnevni praznik (25. Kislev – 2. Tevet) Hanuka. U toku svih osam dana Hanuke uve?e se pale hanuka-svje?ice (vidi: hanukija), a na jutarnjem bogosluženju iznosi se Sefer Tora i ?itaju se kraj šestog i sedmo poglavlje iz IV Knjige Mojsijeve (sedmo poglavlje govori o posve?enju žrtvenika u

TRADICIONALNO OBILJEŽAVANJE HANUKE

Specijalni Sve?njaci, Hanukije imaju osam posudica za ulje ili mjesta za svje?e od kojih je srednji ozna?en kao Šamaš heb poslužitelj kojim se pale sve ostale sve?e Prvog dana jedna pa sve do osmog dana kada gori 8 svje?ica.

Tradicionalno i u Jevrejskoj opštini Banja Luka vrši se svake godine, pa i ove 5722 sve?ana proslava Hanuke, kojom se obilježava ponovno posve?enje Solomonovog hrama na mjestu gdje se danas nalazi Zid pla?a u Jerusalemu. Prakti?no Hanuka se slavi u znak sje?anja na trogodišnji oslobodila?ki rat i oslobo?enje Jerusalema 165. godine prije nove ere, kada je ponovo upaljen svije?njak a idoli izba?eni iz Hrama.

Svije?e na hanukiju stavljamo poput ?itanja i pisanja hebrejskog kvadratnog pisma, sa desna na lijevo a palimo nakon dolaska no?i, obrnuto sa lijeva udesno. Zapaljene Hanukije stavljaju se u prozore, kako bi se širilo ?udo svjetlosti i potvr?ivale jevrejski identitet porodice.

Deca se igraju sevivonom /?igrom/ na ?ijim stranicama se nalazi po jedno hebrejsko slovo nun, gimel, he I šin /n,g,h i š /što ?ini hebrejsku skra?enicu” nes gadol haja šam “- što u prevodu zna?i : “Veliko se ?udo desilo tamo” misle?i na ulje koje je gorijelo osam dana / Uz ovaj praznik je vezano i slavljenje osobite uloge žene u životu obitelji i zajednice.
Omiljena jela u dane ovoga blagdana su poga?ice od krompira, luka i jaja, pe?ene u ulju, krofne razli?itih ukusa, te mnogo mlije?nih jela. Ove godine 5722 Hanuka se slavi 20/21.12.2011.

Izrazi ?estitanja za Hanuku:
Hanuka lesimha! – Hanuka na radost
Zeman urim lesimha! – Vrijeme svje?ica na radost!

na Ladinu:
Hanuka alegre! – Radosna (Sretna) Hanuka!

Molitve za Hanuka praznik

Svako ko pali Hanuka svje?ice ili žiške obavezan se pomoliti slijede?e blagoslove.

I BLAGOSLOV (ZA PALJENJE HANUKIJE)
„BARUH ATA ADONAJ ELOENU MELEH AOLAM AŠER KIDEŠANU BEMICVOTAV VECVANU LEADLIK HER ŠEL HANUKA“. (amen)
Prevod:
Blagoslovljen da si Ti, Gospode Bože naš, Kralju Svijeta, koji nas je posvetio zapovjestima Svojim i obavezao nas da palimo svjetlo za Hanuku.

II BLAGOSLOV
„BARUH ATA ADONAJ ELOENU MELEH AOLAM, ŠEASA NISIM LAAVOTENU BAJAMIM AEM BEAZEMAN AZE“. (amen)
Prevod:
Blagoslovljen da si Ti, Gospode Bože naš, Kralju Svijeta, koji je u?inio ?uda za o?eve naše u dane one u vrijeme ovo.

III BLAGOSLOV
„BARUH ATA ADONAJ ELOENU MELEH AOLAM, ŠEHEJANU, VEKIJEMANU, VEIGIJANU LAZEMAN AZE“ (amen)
Prevod:
Blagoslovljen da si Ti, Gospode Bože naš, Kralju Svijeta, koji nas je poživio i doveo do toga da doživimo ovaj trenutak.
Sva tri blagoslova mole se samo prve ve?eri. Ostalim ve?erima izgovaraju se samo prva dva blagoslova. Nakon izgovorenih molitvi uz pjesmu „MAOZ CUR JEŠUATI“ pale se Hanuka svje?ice

Svima koji slave želimo Sretan praznik Hanuka sa tradicionalnim uzvikom – Hag Hanuka Sameah

SLIKE SA OBILJEŽAVANJA HANUKE U JEVREJSKOJ OPŠTINI BANJA LUKA: