Jevreji ve? preko 2000 godina slave Purim,?ije ime poti?e od akadske re?i Pur – kocka u množini Purim (ili ždrijeb na dan kada je kraljev predvodnik Aman bacao kocku da bi izabrao dan smaknu?a cijelog Jevrejskog naroda u Perziji).

Purim je praznik koji isto tako podsje?a na izbavljenje Jevreja kojima je zaprijetilo istrebljenje u Perziji prije 2300 godina, a pada na 14. adar, što je zapisano u Knjizi o Esteri u Starom zavjetu. Purim je prakti?no simbol milenijumske borbe za opstanak  jevrejskog naroda i govori o tom da svu ljudi koji žele slobodu moraju biti spremni u svakom ?asu da se bore za nju.
Knjiga o Esteri (biblijska kratica knjige je Est) pripada me?u najpoznatije starozavjetne knjige o kojoj je vje?ni i jedini Hašem ?udom  zbog više  milenijumske odanosti Hebreja još jednom pokazao vrhunsku brigu prema izraelskom narodu preko njegovih simbola  lika Estere i Mordehaja.

Jevreji knjigu o Est  ?itaju na tradicijski praznik Purim sa osobitom  sre?om i zadovoljstvom zbog izbavljenja od pogubljenja ?itavog Jevrejskog naroda koji je u to vrijeme živio pod perizijskim kraljem Kir Velikim koji je dopustio Jevrejima  povratak iz zato?eništva,  u Svetu zemlju s tim da je jedan dio otišao ku?i, a dio je ostao. Ova knjiga piše o Jevrejima , koji su ostali u Perziji.

Naime ?itava istorijska pri?a o Esteri i njenom ro?aku Mordehaju kao pozitivnim  likovima hebrejskog naroda se odvija u vrijeme perzijskog kralja Ahasvera. Smatra se, da je to najvjerojatnije bio Kserkso I., koji je vladao 486. do 465. g. P.n.e. u gradu Šušanu (u Jerusalemu zbog tog  slave Šušan Purim). Perzijski kralj Ahasver organizirao je veliku gozbu za uzvanike i narod, žele?i prikazati svu ljepotu i privla?nost svoje  budu?e kraljice Vašti, no ona je zbog svoje oholosti i nadmenosti odbila do?i.

Zbog ?ega je uvre?eni kralj nakon savjetovanja sa suradnicima , dao odbaciti  Vašti Jednostavno je izdao naredbu u svom kraljevstvu  da se potraže sve djevice lijepa i privla?na  izgleda, jer  želi izme?u njih kona?no  izabrati  svoju novu kraljicu. Izabrana je Estera. Nju je odgajao ro?ak Mordehaj, jer je ostala bez oca i majke (Est 2,7). „Svakoga je dana Mordehaj šetao pred dvorištem harema da bi doznao kako se Estera osje?a i kako se prema njoj odnose (Est 2,11)“. Kralj Ahasver je  prema slijedu istorijskih  doga?aja  dao promaknuti  „Hamana, Hamdatina sina, Aga?anina (Est 3,1).“ koji je zbog zle krvi i sumanute mržnje  prema Jevrejima, iste  ocrnio i oklevetao pred kraljem i postigao da se izda lažni dokument po kojem ?e se na odre?en dan  po kome je praznik od akadijske re?i Pur – kocka je ba?ena dobio naziv  / imaju pogubiti svi Jevreji u kraljevstvu. Nakon tog saznanja, svi Jevreji su sveli od tuge i posta.

Ester je na nagovor svog ro?aka Mordehaja koji  joj je  poru?io: „Nemoj misliti da ?eš se zato što se nalaziš u kraljevoj pala?i spasiti jedina od svih Jevreja  (Est 4,13).“,  Estera je pristala i poru?ila da za nju poste svi Jevreji  tri dana i tri no?i prije nego ode kralju. Pod pretnjom smrtne kazne Ester je nepozvana otišla  kralju a i molila za milost za svoj narod. Tu joj  je pozlilo od straha  zbog  ?ega se  kralj  zbog njene odanosti  muški smilovao na svoju budu?u nevistu i nije je kaznio i  obe?a, da ?e joj uslišati bilo koju želju Estera Kralja Ahasvera i Hamana pozove na još jednu gozbu, na kojoj ?e re?i svoju želju.

Kraljica je na gozbi molila milost za sebe i jevrejski  narod, i pri tom ukazuju?i  na lažno potpisan  dekret  o pogubljenu ?itavog Jevrejskog naroda U me?uvremenu, Mordehaj je otkrio kralju urotu protiv njega  koji je  dao pogubiti Hamana, jer je bio nepravedan. Hamana je zamijenio Mordehaj, kao drugi ?ovjek poslije kralja. Imao je kraljevo dopuštenje, da u njegovo ime i s kraljevskim pe?atom napiše dokument o Jevrejima , koji god želi. „Kralj je dopustio Židovima po svim gradovima da se mogu sastajati, braniti svoj život te uništiti, ubiti i zatrti svaku vojsku narodnu ili pokrajinsku koja bi ih napala, ne štede?i ni djecu ni žene, a slobodno im je oplijeniti njihova dobra (Est 8,11)“.

U ?ast spasenja  od pogroma Jevrejskog naroda  u doba vladavine perzijskog kralja Ahasvera ustanovljen je najsre?niji i najveseliji tradicijski jevrejski praznik Purim, koji Jevreji diljem svijeta i slave i u današnje vrijeme: To je Rabbinical  prakti?no odmor i odušak  jer su se Hebreji  tisu?ama godina iskazali svoju odanost  po  davanju Tore. Pri?a o nastanku Purima sa sakrivenim  imenima pripada djelu biblijskog kazivanja koji grani?i sa opetovanim  prihvatanjem  Tore  od strane Hebreja u liku Estere i Mordehaja  pod novim  uslovima /za razliku  od pojave Hašema na Sinajskoj gori i predaji  Svetog Zaveta Tore i Deset Božiji zapovedi  Mojsijevom  narodu koji je bio u strahu i, dao  svoje  obe?anjen /?ini?emo i sluša?emo /sa  beskrajnim poverenjem u Hašema  istovremeno upu?uje na mogu?u ?injenicu  da kabbalat Ha-Tora,  prvi  put bilo   u?injeno iz straha/.

Me?utim II put toga nije bilo jer su  se Hebreji svo vrijeme, držali  Tore i ponovno potvrdili svoju predanost i vjernost Tori S toga je Purim, praznik – veliko ?udo  proslava Tore, zbog Božijeg  spasenja Hebreja  U stvari, naši mudraci u?e nas da je zapravo novo prihva?anje Tore (kabbalat ha-Tore.) bez  prisile ali ovaj put isklju?ivo iz ljubavi prema Hašemu i Njegovom svetom slovu Tore.

No kako je  Hebreje  Hašem ?udnovatim spasenjem izbavio: „Naložio im je da ?etrnaesti i petnaesti dan mjeseca Adara svake godine slave kao dane u kojima su Jevreji postigli spokoj od svojih neprijatelja i kako  je mjesec  predodre?en za njihovo žalovanje i  tugu pretvorio u praznik radosti  (Est 9,21-22).“

Pošto Jevreje odlikuju skromnost, smernost, disciplina, ozbiljnost i posve?enost svemu što rade, tako i njihovi praznici odišu sve?anim i, ?ini se, pomalo konzervativnim duhom. Me?utim, na obeležavanju Purima, najveselijeg praznika u jevrejskom narodu, pokazuje se da i kod nas postoji luckasta i potpuno opuštena proslava. Dok se ?ita svitak o Esteri, na svako spominjanje Hamana, okupljeni uzvikuju „proklet Haman“, a  nagama  se lupa od pod a, ?egrtaljkama  i pištaljkama se stvara buka koja je obeležje praznika.

Prije Megillah Ester ?itanja, ?itatelj izgovara sljede?e tri molitve i svi oni koji slušaju  daju odgovor na Amen – Amen
1.Blagoslovljen si, Gospodine, Bože naš, kralju svemira, koji ima nas posvetio s Njegovim zapovijedima i zapovjedio nam o
?itanje u Megillah. (Amen)
2.Blagoslovljen si, Gospodine, Bože naš, kralju svemira, koji je ?uda za naših predaka, u one dane, u ovom trenutku. (Amen)
3.Blagoslovljen si, Gospodine, Bože naš, kralju svemira, koji ima odobren nam život, nas održati i omogu?ila nam je do ovu prigodu (Amen)

bbos Zahor – Subota 3. ožujak – 9. Adar
– Posebna Tora Reading – Parshas Zahor – da se ?uje od strane svih ?lanova obitelji – muškarci, žene i djeca.

Taanis Estera – Srijeda 7. ožujak – 13 Adar
– Mi smo brzo od 3 sata prije zore tek nakon sumraka.
– Half-šekel .

Purim Eva – Srijeda u no?i 7. ožujak – 14. Adar
– Nakon sumraka, tijekom Maariv / Arvit usluga, Megilla se ?ita  za sve one koji su prisutni u sinagogi. .
– Molitva Al Hanisim dodaje se u ve?ernjim satima Amida.

Purim dan – ?etvrtak 8. ožujak – 14. Adar
– Molitva Al Hanisim dodan u Amida.
– Posebna Tora ?itanje
– Megilla ?itanje
– Davanje Mishloach Manot – darovi od hrane
– Matanot L’evyonim – Ljubav prema siromašnima
– Sve?ana obrok u popodnevnim satima nakon Minche

Šušan Purim – Petak 9. ožujak – 15. Adar
– Ovaj dan se slavi kao Dan Purim u Jeruzalemu.

Svaki Jevrejin dužan je na purim ispuniti ?etri zapovjedi
1. Kerijat Ha Megila – ?itanje svitka o Ester je toliko jaka Micva da se mora prekinut služba u Sinagogi I prisustvovati ?itanju Migille
2. Mišloah Manot – slanje poklona hrane sa dvije namjernice hleb I vino
3. Matanot le evjonim-Pokloni siromašnim sa obavezom poklona 2 siromaha
4. Seudat Purim ,prazni?na ve?era kao Micva  stiha 9:17 Kinjiga o Est Hamantachen

Dozvoljene sve ludosti

„Torom“ zabranjeno obla?enje ode?e suprotnog pola, široko se upražnjava za Purim. Tako, mnogi rabini pozajmljuju ode?u svojih žena i podsti?u vernike na luckasto ponašanje za ovaj dan. Svi koji žele da se uklope u pravi duh praznika treba da „?itaju Megilu, jedu, piju… igraju purimsku predstavu ili razgovaraju o njoj, piju, ponovo ?itaju Megilu, pa opet piju, jedu spavaju i bude se bez glavobolje“. Verovatno kad dovoljno popiju onda dolazi na red poklanjanje novca siromašnima. Maske I maskebal su obavezni rekvizit kakao djece tako I odraslih

Svima koji slave želimo Sre?an Purim sa tradicionalnim pozdravima: BUEN PURIM! PURIM SAMEAH! PURIM LESIMHA!
Vidimo se
U JEVREJSKOJ OPŠTINI BANJA LUKA  8. Marta u 19 sati
SRE?NO