Hanuka , praznik ponovnog posve?enja-osveštanja,  je veseli jevrejski praznik kojim se obilježava ponovno osveštanje svetog Hrama u Jerusalimu, nakon pobjede Jevreja pod vo?stvom Makabejaca nad vojskom Antioha IV, koji je pokušao da helenizuje Jevreje.

HRAMModel Svetog Hrama u Jerusalimu

Hanuka je poznata i kao Festival svjetlosti, jer se tada prisje?amo ?uda koje se desilo pri ponovnom osveštanju Hrama, a to je da je ulje dovoljno za jedan dan gorilo u Hramu ?itavih osam dana[1].Na Hanuku se proslavlja spasenje Jevreja, njihove religije i tradicije od asimilacije i duhovnog uništenja koje im je prijetilo pod Antiohom IV. Ovo je praznik koji slavi pobjedu svjetla nad tamom, ?isto?e nad okaljanoš?u, duhovnog nad materijalnim.HANUKA FESTIVAL

 

 

Hanuk je i Festival svjetlosti na koji se slavi spasenje  jevrejskog naroda od asimilacije i „?udo ulja“.

  VRIJEME SLAVLJENJA PRAZNIKA

 

Hanuka traje osam dana, koliko je  trajalo i samo ?udo koje slavimo, po?inje 25. Kisleva a završava 2. Teveta jevrejskog lunarnog kalendara i može pasti bilo kada po?evši od kasnog novembra do kasnog decembra. Za vrijeme praznika rad je dozvoljen ali je zabranjen post i oplakivanje mrtvih.

PRI?A O HANUKI

Pri?a o Hanuki po?inje u vrijeme Aleksandra Velikog. Aleksandar je osvojio Siriju, Egipat i Judeu, ali je dozvolio tamošnjem stanovništvu da nastave da upražnjavaju svoju vjeru i obi?aje i time zadrže odre?eni nivo autonomije. Pod ovakvom relativno blagonaklonom vladavinom, mnogi Jevreji su se postepeno asimilovali, usvajaju?i helenisti?ku kulturu, obi?aje, na?in obla?enja pa i jezik.

Poslije više od jednog vijeka Antioh IV je došao na vlast. On je po?eo da ugnjetava Jevreje na mnogo na?ina: postavljanjem helenisti?kog sveštenika na ?elo Hrama u Jerusalimu, zabranom praktikovanja jevrejske religije i obi?aja (obrezivanje, obredna ?isto?a, kašrut, ?itanje Tore, slavljenje praznika i sl.)  uz ubijanje onih koji  se ogluše o zabranu, skrnavljenjem  Hrama u Jerusalimu putem žrtvovanja svinja[2] na oltaru a vrhunac poniženja je bilo postavljanje kipa Zeusa olimpskog na oltar u jerusalimskom Hramu na 25. Kisleva. 168. g.p.n.e.

MAKABEJAC

Jednoga dana Antiohovi izaslanici su došli u selo Modin gdje je živio i stari sveštenik Matatja. Sirijski oficir je podigao oltar na seoskoj tržnici  i naredio Matatji da  prinese žrtvu Gr?kim bogovima. Matatja je odgovorio, „ Ja, moji sinovi i moja bra?a smo riješeni da ostanemo odani zavjetu koji je naš Bog sklopio sa našim precima!“ U tom trenutku, jedan helenisti?ki Jevrej je kro?io prema oltaru da prinese žrtvu, Matatja tad zgrabi svoj ma? i ubi ga, zatim zajedno sa svojim sinovima i prijateljima napadoše ostale sirijske vojnike i ubiše mnoge a ostale otjeraše nakon ?ega uništiše postavljeni oltar.Tako po?inje oslobodila?ki, gerilski rat malog naroda protiv najmo?nije imperije tadašnjeg svijeta.

Starac Matatja ubija izdajnika

Znavši da ?e Antioh da pobjesni kada ?uje šta se zbilo, Matatja napušta Modin i zajedno sa svojim sinovima i drugim hrabrim Jevrejima  odlazi u brda Judeje, odakle ?e, izlaze?i iz svojih skrovišta,  presretati neprijateljske odrede i pošiljke kao i uništavati oltare koje podiže Antioh.Poslije Matatjine smrti, borbom rukovodi njegov sin Jeuda Makabi (malj, ?eki?), koji poslije tri godine ratovanja, uspijeva da istjera okupatora iz velikog dijela zemlje,  u?e u Jerusalim, o?isti Hram od tu?inskih idola i podigne novi oltara koji je osveštan 25.kisleva 165.g.p.n.e., na godišnjicu ponižavaju?eg skrnavljenja Hrama postavljanjem Zeusovog kipa.

Prema Talmudu, za osveštanje oltara i Hrama bilo je potrebno da ulje gori u menori osam dana , a prona?eno neokaljano ulje bilo je dostatno da menora gori tek jedan dan, ipak  ulje je zapaljeno i za divno ?udo gorilo je ?itavih osam dana. U znak sje?anja na ovo ?udo tada je proglašen i osmodnevni praznik-Hanuka.Kako piše u knjizi Makabejaca, pobjedu nad neprijateljem i osve?enje Hrama narod je osam dana slavio prinošenjem žrtava i pjevanjem hvalospjeva, a „Jeuda je sa svojom bra?om i sa svom izraelskom zajednicom odredio da se, po?evši od dvadeset i petog dana mjeseca kisleva, svake godine, osam dana radosno i veselo slavi dan posve?enja žrtvenika.“ (v. I knj. Makabejaca 4,59)?ini se da je paljenje buktinja žižaka i drugih svjetlila ubrzo poslije nastanka praznika postalo opšti narodni obi?aj, koji je zatim i ozakonjen u Talmudu.

Nakon pobjede Makabejaca i „?uda ulja“ osnovan je i praznik Hanuka

HANUKIJAPALJENJE SVIJE?A, MOLITVE I OBI?AJI ZA HANUKU

Paljenje svije?a

 U znak sje?anja na ?udo kada je posuda ulja, dovoljna za jedan dan, gorila u Hramu punih osam dana za Hanuku se pale svije?e na svije?njaku zvanom Hanukija[3]. Hanukija se sastoji od devet kraka, po ?etiri sa lijeve i desne strane, namijenjeni za svije?e koje se pale tokom praznika i srednji deveti krak, izdignut od ostalih, za svije?u poslužitelj – Šamaš.

Hanukija – Hanuka svije?njak

Prema vjerskoj tradiciji, Hanuka svje?ice ili žišci ne smiju služiti za osvjetljenje prostora ili u bilo koje druge upotrebne svrhe. Zbog toga je, vjerovatno, stvoren obi?aj paljenja svje?ica pomo?u šamaša (jidiš: šames)-poslužitelja.  Obred paljenje svije?a je jedina vjerska obaveza za Hanuku i kao takav povezan je sa odre?enim pravilima.

Hanuka svije?e se uvijek pale s lijeva na desno

Prve no?i Hanuke, jedna svije?a se stavlja sasvim desno. Pali se Šamaš – svije?a poslužitelj i izgovaraju se tri molitve: molitva za svije?e, molitva za ?udo u?injeno našim precima i molitva zahvale za dostizanje ovoga trenutka. Tre?a molitva se izgovara samo prvog dana a prve dvije i svih ostalih dana. Nakon izgovaranja molitvi pali se prva svije?a i Šamaš se vra?a na svoje mjesto. Druge no?i u Hanukiju se stavljaju dvije svije?e sa desne strane, pali se Šamaš izgovaraju prve dvije molitve a zatim pale ove dvije svije?e s lijeva na desno, dakle prvo se pali svije?a koja se odnosi na drugi dan pa tek onda prva svije?a. Ovaj proces se nastavlja sve do osmog dana kada u Hanukiji gori svih osam svije?a i Šamaš.[4]

Molitve prije paljenja svije?a za Hanuku

 Prva molitva za paljenje svije?a

Baruch atah adonai eloheinu melech ha’olam asher kid’shanu b’mitzvotav v’tzivanu l’hadlik neir shel Chanukah.(Baruh ata Adonaj, Eloenu Meleh aolam, ašer kidešanu bemicvotav, vecivanu leadlik ner šel Hanuka.)

Blagosloven da si , Gospode Bože naš, Kralju svijeta, koji oboga?uješ naš život svetoš?u, i zapovijedaš nam da upalimo svije?e za Hanuku.“

Druga molitva za ?udo u?injeno našim precima

Baruch atah adonai eloheinu melechha’olam she’asah nisim la’avoteinu bayamim haheim baz’man hazeh. (Baruh ata Adonaj Eloenu Meleh aolam, šeasa nisim laavotenu, bajamim aem bazeman aze.)

 Blagosloven da si , Gospode Bože naš, Kralju svijeta,  koji si u?inio ?udo za o?eve naše u one  dane u vrijeme ovo.

 Tre?a molitva zahvale za dostizanje ovoga trenutka

Baruch atah adonai eloheinu melech ha’olam shecheyanu v’kiy’manu v’higyanu lazman hazeh.(Baruh ata Adonaj, Eloenu Meleh aolam, šeehejanu, vekijemanu, veigijanu lazeman aze.)

 Blagosloven da si, Gospode Bože naš, Kralju svijeta, koji si nas poživio, zaštitio i doveo do toga da doživimo ovaj trenutak.

 Psalm 30 i Maoz cur ješuati

Poslije paljenja svije?a, sefardi pjevaju Psalm 30,  koji po?inje rije?ima: mizmor šir hanukat abajit, u kojem se govori o posve?enju doma, Hrama i zahvalnosti za izbavljenje od neprijatelja. Kod aškenaza se, poslije paljenja svije?a, pjeva poznata himna Maoz cur ješuati[5], koju su prihvatili i mnogi sefardski krugovi. Nastala je negdje u 13.v. i zna se samo da se pisac teksta zvao Mordehaj i da je živio u Njema?koj.

Porodica na okupu za Hanuku pjeva himnu Maoz cur

 

Ma’Oz Tzur (Stijene vremena)

 

 

Le-cha Na-eh L’sha-bei-ach
Ti-kon Beit T’fi-la-ti
V’sham To-da N’za-bei-ach
L’eit Ta-chin Mat-bei-ach
Mi-tzar Ha-mi-ga-bei-ach
Az Eg-mor B’shir Miz-mor
Cha-nu-kat Ha-miz-bei-ach
Az Eg-mor B’shir Miz-mor
Cha-nu-kat Ha-miz-bei-ach:

Stijene vremena, neka naša pjesma
Slavi Tvoju spasonosnu mo?
Ti si, usred bjesne?eg neprijatelja
Bio naš zaštitni toranj
Oni nas furiozno napadaše
Ali nas je Tvoja ruka zakrilila,
I Tvoja rije?
Slomi njihov ma?
Onda kada naše snage bjehu na izmaku

 

 

Za Hanukiju i paljenje svije?a su vezani i sljede?a pravila i propisi:HANUKAH GIFT

 

Za Hanuku je obi?aj darivanje malih nov?anih iznosa poznatih kao Hanuka Gelt

Prema Talmudu svako, pa i najsiromašniji ?ovjek, je dužan da pali svije?e za Hanuku. Onaj ko nema novaca treba da ide od vrata do vrata i da moli da mu se da, sve dok ne sakupi dovoljnu koli?inu da može da zapali po jednu svije?u za svaki dan Hanuke. Kako Tora zastupa koncept dobro?instva, mi smo dužni da pomognemo i udjelimo dar primaocu na najdostojanstveniji mogu?i na?in, te je tako i nastao obi?aj da se za Hanuku daju darovi u novcu, da onaj kome je novac potreban za Hanuka svije?e može dostojanstveno da ga primi kao Hanuka novac (Hanuka Gelt).

Svjetlost od svije?a hanukije ne smije da se koristi za osvjetljavanje prostora.

 

Porodice uglavnom pale svoje Hanukije odmah ili ubrzo nakon zalaska sunca, osim  na Šabat kada se Hanukije pale netom prije zalaska sunca i prije Šabat svije?a.

Tokom prvih pola sata gorenja, hanukiju je zabranjeno držati ili pomjerati.

Bez obzira na vrijeme kada je upaljena, Hanukija po pravilu mora gorjeti minimum pola sata. Za taj vremenski period treba obezbjediti dovoljno svije?a ili ulja. Ako svjtiljka gori manje od pola sata smatra se da nije ispunjen cilj „objavljivanja ?uda“, ?ak ni za ?lanove doma?instva u kojem je svjetiljka upaljena. Nakon pola sata, iako je obi?aj da se plamen ostavi dok svje?e ne izgore ili se ulje ne potroši, dozvoljeno je ugasiti svjetiljku ako za to postoji valjani razlog. U toku prvih pola sata zabranjeno je držati ili pomjerati svjtiljku kao i koristiti je u bilo koje svrhe. Nakon pola sata ova zabrana prestaje.

Hanukija se po pravilu postavlja na samom ulazu u ku?u ili stan, do samih vrata koja gledaju na ulicu, a ukoliko postoji dvorište ispred ku?e onda se svje?e pale na ulazu u dvorište. Namjera ovog obi?aja jeste da skrene pažnju na ?injenicu da svjetlo koje se pali ima poseban zna?aj, kako bi se obilježilo i prenijelo ?udo koje se desilo na Hanuku. Svjetiljka za Hanuku postavlja se sa lijeve strane vrata, nasuprot mezuzi koja je na desnoj. Ukoliko na ulazu u ku?u nije postavljena mezuza onda se Hanukija stavlja na desnu stranu vrata.

Hanukija postavljena do prozora kako bi bila vidljiva prolaznicima.

Hanukija se danas, ipak,  naj?eš?e drži na prozoru tako da bude vidljiva prolaznicima. Svjetiljka za Hanuku se mora postaviti u visini ne manjoj od 11 in?a (oko 30 cm). Razlog za ovo jeste što na nižoj visini hanukija ne bi mogla privu?i pažnju prolaznika, a za svaki položaj hanukije ispod te visine smatra se da je hanukija na podu, što je , kada se radi o stvarima koje se koriste u obredne svrhe, nedozvoljeno jer predstavlja znak nepoštovanja.

 

Ženama je dozvoljeno da upale svjetiljku za Hanuku. Ali ukoliko je doma?in ku?e prisutan trebalo bi da supruga, u znak poštovanja, njemu prepusti paljenje Hanukije. Ako je doma?in ku?e odsutan i nalazi se negdje gdje ne može upaliti svjetiljku, žena ima obavezu da to uradi. Bilo da muž ili žena upale Hanukiju, obaveza paljenja prestaje za onog drugog, jer se bra?ni par ra?una kao jedna osoba (jedno bi?e).

Jedenje na ulju prženje hrane

Za ovaj praznik je uobi?ajeno da se jede pržena hrana, zbog zna?aja koje ulje ima za praznik. Naj?eš?e se jedu šnicle od krompira (latkes), uštipci od tijesta i krofne (sufganiot).

Hanuka krofne-sufganiot

Krompir šnicle-latkes

Davanje poklona

Vijekovima je bio obi?aj da se u vrijeme Hanuka praznika daju pokloni u?iteljima, a ti su darovi bili, u stvari, i njihova jedina plata. Budu?i tast i zet su, tako?e, u te dane razmjenjivali darove. Djeca su dobijala manje svote novca, zvanog deme hanuka- hanuka gelt, a u sefardskim zajednicam su djeca dobijala igra?ke, a dobri u?enici nagrade za u?enje.

 

Igranje sa zvrkom-dreidel

Kada su u ono vrijeme gr?ki tla?itelji zabranili prou?avanje Tore, djeca su morala da u?e u šumama postavljaju?i stražara da ih upozori u slu?aju da nai?e gr?ka patrola. Kada bi stiglo upozorenje na patrolu, djeca bi sakrivala svoje u?ivo i otpo?injala igru sa zvrkom (dreidel-om) da zavaraju patrolu. U znak sje?anja na tu herojsku djecu i mi se za Hanuku igramo zvrkom (dreidel-om). Ovaj zvrk (dreidel) se na jidišu naziva trendel, a u modernom hebrejskom sevivon.

Dreidel-Hanuka zvrk

 

 

Zvrk ima ?etiri stranice na kojima su ispisana hebrejska slova: : ? (Nun), ? (Gimel), ? (He) and ? (Šin) koja predstavljaju po?etna slova hebrejskih rije?i: nes, gadol, aja, šam, što zna?i „veliko ?udo se desilo tamo“. Posljednja slovo ? (Šin) mijenja se na zvrkovima u savremenom Izraelu u ? (Pe), pa  su tako u Izraelu slova na zvrku po?etna za  rije?i: nes, gadol, aja, po, što zna?i „veliko ?udo se desilo ovdje“. Dakle, igranje  sa zvrkom nam omogu?ava da se sje?amo Hanuka ?uda i dok se igramo i zabavljamo.

Kako se igrati sa zvrkom

Odrasli, omladina i djeca u igri zvrkom za Hanuku

Bilo koji broj ljudi i djece može u?estvovati u igri sa zvrkom. Na po?etku igre svakome se dodjeljuje jednak broj , naj?eš?e 10-15, nov?i?a, oraha ili slatkiša. Prije okretanja zvrka svaki od igra?a ulaže po  jedan ulog ( nov?i?, orah ili slatkiš) i stavlja ga na sredinu, a zatim jedan igra? okre?e zvrk. Kada se zvrk zaustavi, ako padne tako da je  slovo Nun ( što na jidišu zna?i „nicht“ – ništa) okrenuto nagore ,  igra? koji je okretao zvrk ne dobija ništa i prepušta okretanje sljede?em igra?u. Ako se zvrk zaustavi tako da je slovo Gimel      ( što na jidišu zna?i „ganz“-sve) okrenuto nagore, igra? koji je okretao zvrk kupi ?itav ulog sa sredine i predaje okretanje sljede?em igra?u. Ako se zvrk zaustavi tako da je slovo He ( što na jidišu zna?i „halb“- pola) okrenuto nagore, igra? koji je okretao zvrk uzima pola ukupnog uloga i prepušta okretanje zvrka sljede?em igra?u. Ako zvrk padne tako da je slovo Šin (što na jidišu zna?i „ shtel“- uloži) ili Pe ( što na engleskom zna?i „pay-plati) okrenuto nagore, igra? koji je okretao zvrk mora da doda još jednu jedinicu (nov?i?, orah ili slatkiš) u ukupan ulog i predaje zvrk sljede?em igra?u u nizu. Igra?i se rotiraju u okretanju zvrka u smjeru kazaljke na satu. Igra za pojedinca završava kada on ostane bez jedinica ulaganja, a ukupna igra završava kada se svi ulozi na?u u posjedu jednog  igra?a.

 

Karakter i zna?aj Hanuke

Hanuka je vjerovatno najpoznatiji jevrejski praznik, ali ne zbog svog velikog religijskog zna?aja koji je daleko ispod zna?aja Roš Hašana, Jom Kipura, Sukota,Pashe i Šavuota, ve? zbog toga što je vremenski blizu Boži?a[6]. Mnogi ne Jevreji ( i mnogi asimilirani Jevreji) ovaj praznik dožiljavaju kao jevrejski Boži?. Tako su za Hanuku usvojeni mnogi hriš?anski obi?aji kao što je: darivanje poklona[7], koje je uba?eno kako jevrejska djeca ne bi bila ljubomorna na hriš?ansku koja dobijaju poklone za boži? u podru?jima gdje  Jevreji žive sa hriš?anima,  zatim ukrašavanje prostora i sli?no. Malo je ironi?no da je ovaj praznik,  u ?ijoj osnovi leži spasenje Jevreja od asimilacije i suzbijanja njihove vjere, postao najasimiliraniji praznik našeg kalendara.

 

Kako se ?estita Hanuka

Hanuka se ?estita sljede?im izrazima:

Hanuka lesimha!
Hanuka na radost!

Zeman urim lesimha!
Vrijeme svje?ica na radost!

Ili na Ladinu:

Hanuka alegre!

Radosna (Sretna) Hanuka![8]

 


[1] Bitno je ista?i da Hanuka proslavlja uspomenu na ponovno osveštanje Hrama i ?udo koje se desilo tada, a ne vojnu  pobjedu nad Helenima jer Jevreji ne veli?aju ratovanje.

[2] Svinje su ne-košer životinje stoga su ne?iste.

[3] Hanukiju mnogi miješaju sa Menorom, sedmokrakim svije?njakom, koji se koristio u  Hramu u Jerusalimu.

[5] Link na pjesmu Ma’Oz Tzur http://www.youtube.com/watch?v=ziocxPBxkjg

[6] Hanuka se ?ak ni ne spominje u svetim knjigama ve? u knjigama o Makabejcima koje se ne smatraju svetim knjigama.

[7] Jedini izvorno tradicionalni poklon je Hanuka gelt.

[8] Link na zabavni video pri?e o Hanuki http://www.youtube.com/watch?v=KyKWUpSMegE